U postupku za raspravljanje zaostavštine (ostavinski postupak) sud utvrđuje ko su nasljednici umrlog, koja imovina sačinjava njegovu zaostavštinu i koja prava iz zaostavštine pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim licima.

Ako prema podacima iz smrtovnice umrli nije ostavio imovinu ili je ostavio samo pokretnu imovinu, a nijedno od lica pozvanih na nasljeđe ne traži da se sprovede rasprava, sud će rješenjem odlučiti da se ne raspravlja zaostavština.

Sudska nadležnost

Postupak za raspravljanje zaostavštine sud pokreće po službenoj dužnosti čim sazna da je neko lice umrlo ili da je proglašeno umrlim.

Ostavinski postupak se provodi pred osnovnim sudom, odnosno pred notarom, kao povjerenikom suda.

Za raspravljanje zaostavštine mjesno je nadležan osnovni sud na čijem je području ostavilac imao prebivalište u vrijeme smrti, a ako ostavilac u vrijeme smrti nije imao prebivalište, nadležan je osnovni sud na čijem području je ostavilac imao boravište, ukoliko zakonom nije drukčije određeno.

Ročište

Za raspravljanje zaostavštine sud će odrediti ročište. U pozivu na ročište sud će zaineteresovana lica obavijestiti o pokretanju postupka i o postojanju testamenta ako postoji i pozvati da odmah dostave sudu pismeni testament, odnosno ispravu o usmenom testamentu, ako se kod njih nalazi ili da naznače svjedoke usmenog testamenta. Sud će u pozivu upozoriti zainteresovana lica da mogu do završetka postupka dati izjavu da li se primaju nasljeđa, ili se nasljeđa odriču, a ako na ročište ne dođu ili ne daju izjavu, da će sud o njihovom pravu odlučiti prema podacima kojima raspolaže.

O pokretanju postupka za raspravljanje zaostavštine, ako je umrli ostavio testament, sud će obavijestiti i na ročište pozvati i ona lica koja bi mogla po zakonu polagati prava na nasljeđe.

Ako je umrli postavio izvršioca testamenta, sud će i njega obavijestiti o pokretanju postupka.

Rješenje o nasljeđivanju.

Kad sud utvrdi kojim licima pripada pravo na nasljeđe proglasiće ta lica za nasljednike rješenjem o nasljeđivanju.

Rješenje o nasljeđivanju sadrži:

ime i prezime umrlog i ime njegovog roditelja, zanimanje, datum rođenja i državljanstvo umrlog, a za umrla ženska lica i njihovo djevojačko prezime,
označenje nepokretnosti sa podacima iz zemljišnih knjiga, kao i označenje pokretnih stvari sa pozivom na popis,
ime i prezime, zanimanje i prebivalište nasljednika, odnos nasljednika prema ostaviocu, da li nasljeđuje kao zakonski ili testamentarni nasljednik, ako ima više nasljednika i dio u kome učestvuje u nasljeđu,
da li je i koliko pravo nasljednika odloženo zbog neprispjelog vremena, ili je ograničeno na izvjesno vrijeme, ili je odloženo zbog neipsunjenog uslova ili je zavisno od raskidnog uslova odnosno naloga koji se ima smtrati kao raskidni uslov, ili je ograničeno pravo plodouživanja i u čiju korist i
ime i prezime, zanimanje i prebivalište lica kojima je pripao legat, plodouživanje, ili koje drugo pravo iz zaostavštine sa tačnim naznačenjem tog prava.

Rješenje o nasljeđivanju dostaviće se svim nasljednicima i legatarima, kao i licima koja su u toku postupka istakla zahtjev za nasljeđe.

Ostavinska rasprava kod notara

Sud može povjeriti vođenje ostavinskog postupka notaru pod uslovima:

da učesnik u ostavinskom postupku to zahtijeva,
da u ostavinskom postupku u kojem učestvuje više nasljednika svi daju izjavu da su saglasni da se postupak povjeri notaru,
da je notar saglasan i
da se povjereni poslovi mogu opozvati iz opravdanih razloga.

Ako prema podacima iz smrtovnice umrli nije ostavio imovinu ili je ostavio samo pokretnu imovinu, a nijedno od lica pozvanih na nasljeđe ne traži da se sprovede rasprava, sud će rješenjem odlučiti da se ne raspravlja zaostavština.